Gradina u Tešnju: Tvrđava koja se oduprla i Eugenu Savojskom

Stari grad Tešanj je izgrađen je na vrhu stjenovitog brijega uz rijeku Tešanjku. Utvrđenje koje se sastoji od dvije kule Tešnjaci zovu Gradina i za ovaj grad je simbol otpora i ponos.
Profesor historije Damir Nuhbegović nam je ispričao historiju Starog grada Tešnja. 

Gornji dio utvrđenja se zove Kapetanova kula i postoji pismeni dokaz iz 1461. godine u kojem tadašnji i posljednji kralj srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva Stjepan Tomašević poklanja kulu stricu Radivoju. Na osnovu arheoloških iskopina utvrđeno je da je Gradina i mnogo starija. 

"Pretpostavka o imenu grada Tešanj je da potječe od keltskog porijekla i riječ 'Tesen' na keltskom znači 'Mali dvor'. Govorimo i predrimskom dobu, a zna se i da su Rimljani na ovom području imali svoj refugium. Kelte su asmilirali Iliri, međutim, Kelti su bili kulturno superiorniji, pa je širom BiH ostalo mnogo naziva iz tog perioda", ispričao nam je Nuhbegović.

Druga kula se zove "Dizdareva kula" i izgrađena je 1747. godine, a donji dio, ispod kula je sagrađen u Osmanskom periodu. Osmanlije su u Bosni vladale od 1463. do 1878. godine. Poslije velikih provala Eugena Savojskog 1697. godine koji je u potpunosti zapalio Sarajevo, u novembru 1697. godine, Savojski nije uspio zauzeti ovo utvrđenje. Zanimljivo je da Gradina, u klasičnom vojnom smisli, kroz historiju nikada nije bila osvojena. Geostrateški položaj je diktirao da su svi koji su pokušavali da je zauzme odustajali.

U Dizdarevoj kuli se nalazi stalna postavka JU Muzej Tešanj. Naziv Dizdareva kula je dobila po dizdaru, upravitelju kule.

"Kapetan koji je stoličio na vrhu kule je upravljao cijelim utvrđenjem, a dizdar posadom u kuli. Tu su bili pješadijski vojnici koji su bili zaslužni za odbranu grada. Stalna histoijska postavka 'Tešanj kroz stoljeća, od 15. stoljeća do 1918. godine' sadrži eksponate koji je Muzej sakupio, nešto darovnicom, a neki eksponati su kupljeni", rekao je profesor Nuhbegović.

Neki od eksponata su: komplet kotorac od srebra sa tombak pozlatom iz 1830. godine, osmanska zablja Šamsi ili Lavlji rep, Hebrejski rukopis (priča o Esteri, ženi perzijskog cara Kserksa Prvog), fiksko djelo u rukopisu, na arapskom jeziku (zbirka sufijskih kasida), Matica krštenih Župe Komušina (1699.-1720. godine), osmanski nakit, satovi, čibuci, noževi, originalni prijedlog budžeta i pečati iz 1908. godine, fotografija Muse Ćazima Ćatića...

U Kapetanovoj kuli je izložen novac iz Rimskog carstva, novac Srednjeg vijeka, kovanice Osmanskog carstva, novac Habsburške monarhije i Austro-ugarskog carstva, novovijekovne i kovanice novog doba, te kovanice 20. stoljeća. Pored toga, izložene su i novčanice Osmanskog razdoblja, Austro-ugarske monarhije i novčanice iz svijeta (Albanska banka, Rumunska banka, Turska...).

Zanimljiva je činjenica da je JU Muzej Tešanj jedina kulturna ustanova iz BiH koja je 2014. godine bila nominovana za nagradu Evropski muzej godine. Dodjela je održana u Talinu, a nagradu je osvojio "Muzej nevinosti" Orhana Pamuka. U julu 2003. godine stari grad je proglašen nacionalnim spomenikom BiH.